Župna crkva Sv. Trojstva možda je iz 15.st. ili građena
tek odlaskom Turaka. Obnavljana i dograđivana početkom
18. st., više puta pregrađivana, a danas ima oblik jednobrodne
građevine sa zvonikom u osi zapadnog pročelja i četvrtastim
svetištem, koje je odvojeno lukom.

Župna crkva Sv. Trojstva

Zvonik nema sačuvanih građevinskih elemenata,
niti njegov položaj u zgradi crkve upućuje na mogućnost postojanja
bilo kakvog ranijeg zvonika. Glavni oltar ima kipove Srca
Isusova, Sv. Josipa i Sv. Antuna, a slika titulara je na
bočnom zidu spojena je sa župnim stanom. Na zidu crkve 1996.
postavljena je spomen ploča tvorcu Urbara modruškog.

Sjedište biskupije 1460. iz Udbine premješteno je u Modruš,
pa je time podignuta političko-trgovačka važnost kneževine.

Svetište crkve presvetog Trojstva

U to vrijeme je biskup bio Nikola Modruški,
narodni preporoditelj i glagoljaš. Povijest Modruške župe seže
u 813. i 823. godinu kada se naselje spominje u franačkim spisima,
a u sastavu Gacke župe.

Na slici lijevo na vrhu brda vide se ostaci modruške
utvrde Tržan, a u podnožju se vidi današnja župna
crkva Sv. Trojstva.

Modruš je postao srednjovjekovni grad, koji knez
Bartol Frankopan 1193. dobiva na dar od kralja Bele
III. Biskup Krištofor seli u sigurniji Vinodol.

Frankopani 1500. godine odlaze u Ogulin i postaju utemeljitelji
grada. Bernardin Frankopan 1522. na Saboru u Nurnbergu bezuspješno
pokušava upozoriti Evropu na opasnosti za njihove zemlje poslije
turskih prodiranja u Hrvatsku. 

Nekako u to vrijeme 1528. znameniti fra. Pavao Modrušanin
tiska glagoljski misal u Veneciji. 1630. Papa Urban VIII. spaja modrušku biskupiju sa
senjskom biskupijom. Od 1702. biskup se naziva Senjsko-modruškim ili Krbavskim
i pravno postoji do 1969. godine.

 

Crkva Presvetog Trojstva

 

Blagdan župe Modruš, Sveto Trojstvo svake se
godine obilježava u nedjelju uoči Tjelova.