ogulin

Općenito

O povijesti Ogulina

U samom središtu Hrvatske, na tromeđi Like, Gorskog Kotara i Korduna, pod velebnom planinom Klek, utemeljen je početkom 16. stoljeća grad Ogulin.
Nakon što su Turci 1493. godine opustošili obližnji srednjovjekovni grad Modruš (Tržan-grad), modruški knez i jedan od najmoćnijih velikaša svoga vremena, Bernardin Frankopan, dao je ponad litice kanjona rijeke Dobre izgraditi novu utvrdu, koja je uspješno odolijevala osmanlijskim napadima te je postala središnjom građevinom oko koje se formirao današnji grad Ogulin.
Vrijeme izgradnje ogulinske utvrde nije točno utvrđeno, no poznata je isprava Bernardina Frankopana koju je izdao oko 1500.-te godine kada je novosagrađenom gradu Ogulinu označio granice između Modruša i Vitunja. Već tada je zapisano današnje ime Ogulina, za koje se pretpostavlja da potječe od latinskog izraza „ob gula“ što znači ždrijelo ili ponor.
Iako je ogulinski kaštel primarno izgrađen u vojno-obrambenu svrhu, ubrzo se u njegove zidine doselilo okolno stanovništvo tražeći zaštitu pred turskom opasnosti. Tako je već u prvoj polovici 16. stoljeća nastalo ogulinsko trgovište sa drvenim kućicama.

Već 1553. godine Ogulin dospijeva u ruke kralja Ferdinanda I., a 1570. godine postaje sjedištem 13. graničarske kapetanije koju se smatralo jednom od najvažnijih u cijeloj Vojnoj krajini. Ogulin je tako dobio vojnu posadu prije Siska i Karlovca.
Kakvo je značenje Ogulin imao u prvim stoljećima svoga postojanja svjedoče i povijesni zapisi iz toga vremena u kojima se ogulinska utvrda naziva „ključem Kranjske“. Stanovnici Ogulina bili su dobri vojnici, o čemu govori podatak da je Vuk II. Krsto Frankopan Tržački 3. ožujka 1622. godine izdao povelju kojom ih je za sva vremena oslobodio obveza prema knezovima Frankopanima, a sve zbog osobne hrabrosti i požrtvovnosti u borbi s Turcima.

U 18. stoljeću dolazi do promjena u društveno-ekonomskom životu u Vojnoj krajini. Tako se na području Karlovačkog generalata osnivaju četiri pukovnije, od kojih je jedna bila u Ogulinu. Od 1746. godine krajišnici postaju redovna vojska a Ogulin postaje sjedište 3. ogulinske krajiške pješačke pukovnije. Bio je to povod otvaranju Glavne škole s njemačkim nastavnim jezikom za dječake i djevojčice 1770. godine, iako je školstvo do tada bilo u rukama crkvenih ustanova. Godine 1776. osnovana je Njemačka škola sa zadatkom obrazovanja kadrova za potrebe krajiških vlasti.
Početkom 19. stoljeća dolazi do francuske okupacije ovog područja. Mirom sklopljenim između Austrije i Francuske 1809. godine u Beču, ogulinsko područje pripalo je Ilirskim provincijama. No, francuska uprava trajala je samo četiri godine, pa već potkraj 1813. godine Ogulin ponovno dolazi pod austrijsku upravu.
Godine 1873. dolazi do razvojačenja Vojne Krajine, kada Ogulin postaje središte Ogulinsko-slunjskog okružja. Prilikom upravne reorganizacije 1886. godine u Hrvatskoj i Slavoniji osnovano je osam županija, među kojima i Modruško-riječka županija sa sjedištem upravo u Ogulinu.
Značajne 1873. godine dovršena je i izgradnja željezničke pruge Zagreb – Rijeka koja je uvelike pomogla do tada gospodarski zaostalom Ogulinu u bržem razvoju obrta i trgovine, ali i demografskom oporavku.

Nakon Prvog svjetskog rata, u novonastaloj Kraljevini SHS ukinute su u Hrvatskoj i Slavoniji županije i osnovane oblasti, pa je područje nekadašnje Modruško-riječke županije potpalo pod Krajiško-primorsku oblast sa sjedištem u Karlovcu.
Godine 1929. nastaje Kraljevina Jugoslavija, upravno i administrativno razdijeljena u devet banovina. Ovom upravnom podjelom, Krajiško-primorska oblast ušla je u sklop Savske banovine. U vrijeme Nezavisne Države Hrvatske postojala je Velika župa Modruš (1941. –1946.) sa sjedištem u Ogulinu. Nakon Drugog svjetskog rata pa sve do 1990. godine Hrvatska je bila u sklopu FNRJ, odnosno SFRJ.

Godinu 1990. obilježili su prvi demokratski izbori, konstituiranje novog Sabora, donošenje novog Ustava Republike Hrvatske, kojim je određeno upravno-pravno ustrojstvo hrvatske države. Ogulin je tada prestao biti kotar i postao općina.
Tijekom Domovinskog rata, od 1991. do 1995. godine, ogulinski kraj branila je slavna 143. ogulinska brigada Hrvatske vojske.

Danas prema teritorijalnom ustrojstvu, kao jedinica lokalne samouprave, Grad Ogulin obuhvaća površinu od 542,32 km2, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji oko 14 000 stanovnika. Sastavni je dio Karlovačke županije.

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku.

Privacy Settings saved!
Privacy Settings

When you visit any web site, it may store or retrieve information on your browser, mostly in the form of cookies. Control your personal Cookie Services here.

These cookies are necessary for the website to function and cannot be switched off in our systems.

In order to use this website we use the following technically required cookies
  • wordpress_test_cookie
  • wordpress_logged_in_
  • wordpress_sec

Decline all Services
Accept all Services