ogulin

Novosti

30

Lip

Ivana Brlić-Mažuranić

  • Članak napisao/la, administrator

Ivana Brlić Mažuranić
Najpoznatija hrvatska književnica, Ivana Brlić-Mažuranić
rođena je u Ogulinu 18. travnja 1874. godine
, a umrla 21. rujna 1938.
godine u Zagrebu.

Unuka je prvog hrvatskog bana pučanina Ivana
Mažuranića, književnika, pjesnika i političara. Kćerka je Henriete i
Vladimira Mažuranića, poznatog pravnika i pisca, koji je u to vrijeme
službovao u Ogulinu, otkuda se obitelj preselila najprije u Karlovac,
pa u Jastrebarsko i potom u Zagreb.
       

Rado je posjećivala u rodni Ogulin, o čemu svjedoči i njena autobiografija u kojoj to ističe.

Udala se na svoj osamnaesti rođendan za odvjetnika Vatroslava Brlića iz Slavonskog Broda, gdje je provela veći dio svog života.

U svojoj zanimljivoj autobiografiji, izričito je naglasila: “Moja su
dosadašnja književna djela malobrojna, a sadržajem i objemom
skromna-moj vanjski život pak protekao je mirno, ne izlazeći gotovo
nikad iz okvira moje prve i druge obitelji”.

Tri je, međutim,
ličnosti Ivana izdvojila kao ljude u kojima je pronalazila i tražila
uzore za vlastiti životni put. Na prvom je mjestu njen djed Ivan
Mažuranić, zatim pjesnik Franjo Marković i biskup Josip Juraj
Strossmayer. Uz to sve, ipak su njena djeca bila ta u kojima je
pronalazila neisrpnu snagu za pisanje.

U Zavičajnom muzeju u Ogulinu, Ogulinci su uredili spomen sobu njoj u čast.

 

Portret Ivane Brlić Mažuranić
Portret Ivane Brlić – Mažuranić

 

Najznačajnija djela:

Ivana
Brlić Mažuranić najbolji je hrvatski stvaralac bajki za djecu i zbog
toga je prozvana “Hrvatski Andersen“. Mnogi je zovu i “Kraljicom
hrvatske priče
“, a jedina je od naših književnica koja je čak dvaput
predložena za Nobelovu nagradu za književnost.

Najznačanija su joj
djela: “Čudnovate zgode šegrta Hlapića“, “Priče iz davnine” i “Jakša
Dalmatin, potkralj Gudžerata
“, ali je najveći uspjeh postigla
pripovijetkom “Priče iz davnine” na motive iz slavonske mitologije i
narodnih vjerovanja.

Godine 1937. postala je dopisni član tadašnje
JAZU (sadašnja HAZU), u umjetničkom razredu, i na taj način postala
prva članica ove najviše znanstvene ustanove u Hrvatskoj.

30

Lip

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku.

Privacy Settings saved!
Privacy Settings

When you visit any web site, it may store or retrieve information on your browser, mostly in the form of cookies. Control your personal Cookie Services here.

These cookies are necessary for the website to function and cannot be switched off in our systems.

In order to use this website we use the following technically required cookies
  • wordpress_test_cookie
  • wordpress_logged_in_
  • wordpress_sec

Decline all Services
Accept all Services