U središtu Oštarija sa starim imenom Otočce, izgrađena je oko 1450. godine veličanstvena trobrodna crkva na posjedu Stjepana II. Frankopana (istraživanja biskupa Gospićko-senjske biskupije mons. dr. Mile Bogovića). Nalazi pokazuju da je na istom mjestu bila još starija crkva.

31. ožujka 1459. papa Pio II. (1458. – 1464.) izdao je svečano pismo (bulu), kojim obdaruje oprostima crkvu Blažene Djevice Marije, nazvane Čudotvornom (de Miraculis), jer je mjesto od davnine bilo poznato po čudesnim uslišenjima, koje Svevišnji danomice čini na zagovor naše Gospe.


Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije


Iz bule se razabire da je na istom mjestu postojala manja crkva oko koje se narod masovno okupljao, pa je zato izgrađena veća crkva.

Prema drugom istraživanju (Fras) smatra se da je svetište sagradio Martin Frankopan koji 1453./54. je sagradio i trsatsko svetište i samostan u Rijeci.

Vjerojatnija je postavka biskupa Bogovića jer je Stjepan II. predložio Franju Modrušanina za biskupa u Krbavi, a kod prijenosa biskupije u Modruš nastaje ova crkva koja je možda jedno vrijeme bila i katedralalna.

Svećenici i pojedinci darivali su oštarsko svetište Gospe od Čudesa vrijednim predmetima od kojih se ističu glagoljski misali i brevijari. Bila je to najveća trobrodna gotičko - renesansna (57,50 x 20 m) crkva u ovom dijelu Hrvatske. Lađe su dijelili veliki mramorni stupovi, toranj je stajao visoko iznad pročelja crkve sagrađen osmerokutno.

Svetište Gospe od Čudesa okupljalo je sve više vjernika, frankopani su otvorili gostionice (tal. - osteria), pa je selo Otočce dobilo novo ime Oštarije.

1521. godine Turci su zapalili crkvu i krovište joj potpuno izgara, ostala je nepopravljena i godinama se pomalo urušavala.

Nakon prestanka turske opasnosti, 1668. sagrađena je današnja župna crkva kojoj je kasnije dograđen i toranj, dok joj se ostali dio nastavio urušavati.


Marmontov most i crkva


U nedaćama pod turskim naletima, uz masovno iseljavanje i stradavanje naroda, utihnula je i predaja o čudesnoj Gospi od Otoka u Oštarijama. U 16. st. ostaci crkve pretvoreni su u krajišku utvrdu u cilju onemogućavanja prijelaza preko rijeke Mrežnice.

Popravak crkve započinje u 18.st. da bi s preuređenjima na kraju 19. st. (J.pl.Vancaš i S.Podhorski) dobila današnji izgled.


Bočni pogled

Velikih mramornih stupova danas nema, a mogu se vidjeti samo njihovi ostaci i temelji. Očuvani su vanjski zidovi prijašnje crkve visoki 6 do 7 metara.

Google

EU Info

27.11.2017. Pregled trenutno otvorenih natječaja sa rokovima i naznačenim Internet-stranicama na kojima možete naći više informacija >>

21.11.2017. ESIF krediti za rast i razvoj >>


EU info arhiva

Vremenska prognoza